Hadrovića džamija u Podgorici

01.11.2024. godine

Džamija Hadrovića srušena je 1956. godine i prva je džamija u ovom gradu koja je nakon više od 270 godina izgrađena iz temelja, svečano je otvorena 25.10.2024. godine u naselju Drač. U Podgorici je 25. Oktobra svečano otvorena Hadrovića džamija, koja je obnovljena nakon više od 70 godina. Ova istorijska građevina iz XVIII veka, koja je uništena 1956. godine, ponovo je izgrađena i sada predstavlja simbol zajedništva i multikulturalizma. Svečanoj ceremoniji prisustvovao je veliki broj vjernika, ali i brojni ugledni gosti iz političkog i diplomatskog života Crne Gore. Džuma-namaz predvodio je šejh Halid bin Sulejman el-Muhenna, imam Poslanikove džamije u Medini, a prisutnima se obratio reis Islamske zajednice Crne Gore, Rifat Fejzić.

Reis Fejzić osvrnuo se na turbulentna ratna vremena početka devedesetih godina prošlog veka, kada je Islamska zajednica bila suočena sa velikim izazovima. Kako je istakao, 1994. godine, u teškom vremenu, donesen je Ustav Islamske zajednice, što je bila ključna odluka koja je omogućila očuvanje institucionalne nezavisnosti.

"To su bili teški dani. Naša Islamska zajednica bila je obezglavljena, ali u tom periodu ostala je članica jedinstvene Islamske zajednice. Rat je bjesnio sa svih strana. Ljudi su zlostavljani, hapšeni samo zbog svog imena. I pored svega toga, upravo tada, 1994. godine, donesena je Ustavna odluka koja je osigurala opstanak Islamske zajednice, iako vlasti nisu bile zadovoljne tim činom", rekao je Fejzić.

On je naglasio da je Islamska zajednica bila jedna od prvih nezavisnih institucija u Crnoj Gori, a dodao je kako je ljubav i privrženost pripadnika Islamske vjere ovoj zemlji uvijek bila očigledna. "Neki i danas možda ne razumiju ovu ljubav prema našoj zemlji, ali ovo je naša domovina", poručio je Fejzić. Reis je također govorio o potrebama društva za samorefleksijom i napretkom, naglašavajući važnost postavljanja dijagnoze za društvene devijacije, kako bi ih bilo moguće liječiti. U tom kontekstu, spomenuo je da je otvaranje Hadrovića džamije važan korak u zajedničkom napretku i izgradnji boljeg društva. Govoreći o historiji Podgorice, Fejzić je podsjetio na uništavanje mnogih džamija u prošlim vremenima, poput džamije Drickovića na Cvijetinom brijegu, džamije Glavatovića, Fatihove džamije na Skalinama, kao i tekije na ušću Ribnice u Moraču. Pored toga, spomenuo je i oduzimanje groblja na Pobrežiju, koje je nekada pripadalo Islamskoj zajednici. "Ovo nisu mitovi. To su stvarne historijske činjenice, a živi svjedoci još uvijek pamte taj period", rekao je Fejzić. Zahvalio se i gradonačelnici Podgorice, Oliveri Injac, kao i prethodnim gradskim vlastima koje su podržale projekt izgradnje Hadrovića džamije, ističući da je proces trajao gotovo 20 godina. "Ovo je bio dug i težak proces, ali danas, nakon 20 godina, imamo ovaj predivan objekat", rekao je reis Fejzić. Takođe, izrazio je zahvalnost svim onima koji su podržali projekt, a posebno komšijama koje su strpljivo podnosile izazove koji su nastali tokom izgradnje, budući da su ulice u tom dijelu grada uske i često je bilo poteškoća u saobraćaju. "Ako smo nekome prouzrokovali neugodnosti, molim za oprost", poručio je Fejzić. Na kraju, posebno se zahvalio glavnom imamu Džemu ef. Redžematoviću, koji je svakodnevno nadgledao radove na džamiji i svojom posvećenošću omogućio da ovaj objekat bude otvoren u najkraćem mogućem vremenu. "Svi smo danas ovde da proslavimo ovaj trenutak. Neka Hadrovića džamija bude mjesto mira, dobrote i zajedništva. Ovdje će se čuti riječi tolerancije i ljubavi. Ova zemlja je dovoljno velika da svi živimo u miru i harmoniji", zaključio je Fejzić. Ovaj projekt nije samo fizička obnova, već i duhovni i kulturni povratak u prošlost, vraćanje simbolike i uloge džamije u zajednicu.

Džamija Hadrovića, poznata i pod nazivom Bejler bej džamija, sagrađena je početkom 18. vijeka, a naziv "Hadrovića" potiče od porodice Hadrović koja je održavala džamiju nakon odlaska Osmanlija. Potomci ove porodice i danas žive u ovom dijelu grada, a naziv džamije ostao je upamćen upravo po njima. Redžematović je istakao da je džamija uvijek služila muslimanskoj zajednici Podgorice, a sada će se njen značaj ponovo obnoviti. Za razliku od prethodne džamije, koja je imala tradicionalni izgled, nova je izgrađena u duhu savremene arhitekture. „Islam je religija koja se razvija u skladu sa vremenom“, rekao je Redžematović. „Savremena islamska arhitektura napreduje zajedno s društvom. Ne živimo u 18. vijeku, i to je važno naglasiti. Arhitektura džamije će biti prilagođena potrebama i navikama ljudi danas, a istovremeno će poštovati temelje vjere.“
Pored toga, Redžematović je izrazio zahvalnost svim komšijama iz Drača koji su s velikim razumijevanjem prihvatili obnovu džamije, koja je, kako je rekao, srušena u mirovnom periodu 1956. godine. Istakao je da je Drač, kao područje u kojem su se oduvijek susretali pripadnici različitih vjera, primjer dobrih međuvjerskih odnosa i suživota.
„Ovo je zaista historijski trenutak. Nakon više od 270 godina, u Podgorici je ponovo izgrađena džamija. Posljednja koja je sagrađena bila je Osmanagića džamija u 18. vijeku“, izjavio je Redžematović. Dodao je da su svi radovi, uključujući izradu idejnog i glavnog projekta, kao i zemljane i betonske radove, realizovani kao donacija prijatelja, i to kako muslimana, tako i pravoslavaca.

Ljiljana Vukovic

[Mišljenja i stavovi izneseni u ovom tekstu nisu nužno stavovi Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore]